Na više od 10 tisuća hektara slatkovodnih ribnjaka diljem Hrvatske upravo završava veliki zimski izlov ribe. Šarani, smuđevi, somovi i druge vrste ribe već su spremni za domaće stolove i izvoz.
Potražnja je najveća uoči blagdana, posebno za Badnjak, kada je šaran nezaobilazan dio tradicije u Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovih dana izlovi se više od 2,5 tisuće tona ribe, od čega značajan dio odlazi na domaće tržište, dok ostatak ide u izvoz.
Ribnjaci kao ponos Slavonije
Najveći ribnjaci nalaze se upravo u Slavoniji, gdje se prostiru na više
od šest tisuća hektara. Ponos uzgoja je šaran, osobito popularan tijekom
blagdana, a Slavonci su poznati po svojoj dugoj tradiciji uzgoja ribe.
Voditelj Ribnjačarstva Agro invest grupe Tomislav Slačanac ističe: "Na našim ribnjacima proizvedemo preko 2,5 tisuće tona konzumne ribe i više od pet i pol tisuća tona svih kategorija i vrsta slatkovodnih riba."
Omiljeni šarani bez ljuske
Posebno su traženi šarani bez ljuske, koje domaćice rado biraju zbog
jednostavne pripreme. Kapitalci iz ribnjaka idu u zimovnike, odakle će
svježi stići u prodaju i preradu.
Josip Puđa iz Bokšića objašnjava: "Mrijestimo ovakve šarane jer nema puno muke oko čišćenja. Domaćice ih vole jer ne zahtijevaju puno posla, a priprema je jednostavna."
Godina izazova i vrhunska kvaliteta
- Unatoč sušnoj godini i niskim vodostajima, proizvedena je dovoljna
količina kvalitetne ribe. Kvaliteta ribe je izvrsna, najviše
zahvaljujući čistoj vodi s Papuka, kaže Nataša Tomac, regionalna
voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.
Ribnjaci, koji su dio ekološke mreže Natura 2000, poznati su po održivom uzgoju i vrhunskoj kvaliteti. Nije iznenađenje što je domaća slatkovodna riba jedna od najcjenjenijih u Europi.
Riba za domaće i inozemno tržište
Prema riječima Dina Božučanina, voditelja ribnjaka
Grudnjak u Čačincima, čak 70% ribe ide u izvoz, najviše u Srbiju,
Rumunjsku i Bugarsku. Preostala količina zadovoljava potrebe domaćeg
tržišta.
Cijena šarana i smuđa ostala je na razini prošle godine – oko 5 do 6 eura po kilogramu, dok su amur, tolstolobik i som nešto jeftiniji. Domaća slatkovodna riba zasigurno će pronaći svoje mjesto na brojnim stolovima, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje.